“GENOCIDE means any of the acts committed with intent to destroy in whole or in part, a national, ethnical, racial or religious group.”

        UN Genocide Convention

Uvodna Riječ

Čast mi je i zadovoljstvo da vas u ime Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i u svoje ime najtoplije pozdravim i zaželim da blagovremeno i potpuno budete informisani o bitnim naučnoistraživačkim i drugim aktivnostima Instituta.

Sjedište Instituta je u Sarajevu, evropskom gradu sa bogatom historijom, kulturnom tradicijom i tolerancijom, koga odlikuje višestoljetni zajednički život raznih i različitih etničkih i vjerskih zajednica.

Nažalost, Bosna i Hercegovina i njen glavni grad Sarajevo istovremeno su simboli stradanja narodâ zbog njihove etničke i vjerske pripadnosti, te trajne orijentacije i osvajačkih težnji prema Bosni i Hercegovini i istrebljenju pojedinih njenih naroda. Ona je istovremeno i paradigmatični primjer antifašističkog otpora i odbrane Evrope od najtežeg zla koje poznaje čovječanstvo – zločina genocida, posebno na kraju XX stoljeća, kada je Evropa ostala nijema na pozive brojnih nemoćnih ljudskih bića za spas, a svijet, naročito vlade velikih zapadnih zemalja, zauzelo neutralan, ravnodušan, pasivan i licemjeran stav prema žrtvama genocida, lišavajući ih legitimnih prava na odbranu biološko-fizičkog opstanka.

U Bosni i Hercegovini je na kraju XX stoljeća nad Bošnjacima ponovo izvršen genocid samo zbog njihove nacionalne i vjerske pripadnosti i zauzimanja njihovog životnog prostora. Genocid je, prema velikosrpskom i velikohrvatskom projektu fašističkog karaktera i sa genocidnom namjerom da se unište Bošnjaci kao nacionalna i vjerska grupa, izvršen radi “rješavanja muslimanskog pitanja” i širenja srpskog i hrvatskog lebensrauma, pri čemu je Bošnjake trebalo istrijebiti i zauzeti njihov prostor koji bi bio obuhvaćen etnički čistom srpskom, odnosno hrvatskom državom.

Istražujući (naučno-teorijski i naučno-empirijski) genocid i druge oblike zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, mi istovremeno dižemo glas protiv genocida i upućujemo poruku koja će bitno utjecati i djelovati na svijest i moral moćnika, kako bismo spasili savremeno čovječanstvo i civilizaciju, očuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemoćnih grupa, ljudskih zajednica i narodâ. Sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zločina genocida moraju konačno, u interesu budućnosti savremenog svijeta i civilizacije, izvući historijsku pouku o potrebi jačanja, razvijanja i ujedinjavanja svih antifašističkih snaga, bez obzira na nacionalnu, etničku, rasnu, vjersku, ideološku ili političku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji sprečavanja i kažnjavanja zločina genocida.

Samo naučnoistraživačka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u čemu istraživači holokausta, genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava imaju historijsku ulogu i odgovornost. Obaveza je istraživača, kako to piše nobelovac Eli Vizel, da govore u ime žrtava, podsjećaju na njihove patnje i suze i potiskuju strah od zaborava. Istraživači moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti naučne istine o genocidu.

Imajući to u vidu, Institut, pored ostalog, svojom istraživačkom djelatnošću i rezultatima naučnih istraživanja nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih demokratskih, progresivnih i antifašističkih snaga u borbi protiv genocida i svih drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ma gdje i u koje vrijeme se oni događali na planeti Zemlji. Ukupnom istraživačkom djelatnošću, istraživačkim naporima, poduhvatima i rezultatima kroz organizovan, ciljan, sistematičan, permanentan i kontinuiran rad, Institut dolazi do naučnih saznanja, odnosno naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja domaćoj i međunarodnoj javnosti, čime opominje na brojne, raznovrsne, raznomjesne i raznovremene razmjere holokausta, genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti.

Nažalost, živimo u vremenu u kojem je izrazita beskrupulozna borba za moć i utjecaj jačih nad slabijim, pri čemu u ovom vremenu dominiraju velike priče o ljudskim slobodama i ljudskim pravima, kojih je sve manje, a hedonizam za koji je potreban novac stječe se i u sferi nauke putem kvaziistraživačkih aktivnosti, odnosno kvaziistraživanja, manipulacijama, lažima i obmanama javnosti, pri čemu se bezočno vrijeđa pijetet žrtava. Od formiranja Institut, putem naučnih istraživanja, primjenom naučne metodologije i naučnih metoda, dolazi do naučno istinitih saznanja koja prezentira naučnoj i drugim javnostima, kako bi, pored ostalog, bitno reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid.

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu formiran je 1992, sa ciljem da istražuje, proučava i prezentira rezultate istraživanja zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, među kojima se po ideologiji, politici i praksi ističe zločin koji je u historiju svjetske svijesti i savjesti krvavim slovima upisao ime Bosne i Hercegovine na kraju dvadesetog stoljeća: zločin genocida nad bosanskim Muslimanima, odnosno Bošnjacima. Koristeći metode naučnog saznanja i naučnog istraživanja u istraživanju genocida u svjetskim razmjerama, Institut je do sada pribavljao i pribavio, sredio i obradio, analizirao, te na sistematičan način izložio i predstavio rezultate naučnih istraživanja široj javnosti, uključujući i naučnu i stručnu, koje je kao validne i vjerodostojne prihvatio i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Den Haagu. Institut je, također, veoma uspješno organizovao akademske rasprave u formama naučnih konferencija, savjetovanja, naučnih okruglih stolova, debata, seminara i slično, vezanih za historijske, sociološke, pravne, politološke i političke, psihološke i druge aspekte u kojima su zločini s kraja dvadesetog stoljeća, ali i šire, nažalost, dio današnje bosanskohercegovačke stvarnosti i predmet proučavanja i naučnih istraživanja brojnih, raznorodnih i raznovrsnih nauka i naučnih disciplina.

Kao članica Univerziteta u Sarajevu, Institut je jedina akademska ustanova u Bosni i Hercegovini, čije je osnovno, bitno naučnoistraživačko interesovanje i težište istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Institut je, čak i u najtežim uvjetima barbarske opsade grada Sarajeva i poslije toga, uz ugledne eksperte iz domene bosanskohercegovačke i regionalne akademske zajednice, udomio i najeminentnije stručnjake iz oblasti istraživanja holokausta i genocida u svijetu, poput profesorâ: Erica Markusena, Gregoryja Stantona, Debore Lipstadt, Israela Charnyja ili Petera Balakiana. Posebno priznanje Institutu ukazano mu je dodjeljivanjem uloge domaćina i organizatora Sedme bijenalne konferencije Međunarodne asocijacije istraživača genocida (IAGS), koja je 2007. održana u Sarajevu, na kojoj su izloženi rezultati istraživanja holokausta, genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, o kojima je vođena vrlo intenzivna, dinamična, zanimljiva i korisna, živa i do sada neviđena rasprava u kojoj su učestvovali, pored najpoznatijih naučnih autoriteta iz ove oblasti, i studenti Sarajevskog i drugih univerziteta iz svijeta, što je potpuna novina i kvalitativni presedan u dosadašnjoj praksi organizovanja i održavanja skupova i strukturi učesnika na ovakvim tipovima konferencija najvišeg međunarodnog ranga i nivoa.

U bogatoj izdavačkoj djelatnosti Instituta objavljeni su radovi koji predstavljaju rezultate naučnih empirijskih i teorijskih naučnih istraživanja o zločinima u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, koji s historijskog, politološkog, vojnog i drugih uglova proučavaju fenomen agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, njeno planiranje, pripremu i izvođenje, ali i radovi koji se bave specifičnim aspektima zločina genocida, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijelom svijetu. Razmjena iskustava u proučavanju i naučnom istraživanju genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, na Sedmoj bijenalnoj konferenciji istraživača genocida, dovela je do saznanja da se u svijetu pripremaju, organizuju i realizuju brojna i značajna naučna empirijska istraživanja u odsustvu, odnosno bez valjanog naučnoistraživačkog projekta, kao naučnog i operativnog dokumenta kojim se upravlja i usmjerava cijeli tok empirijskog istraživanja. Navedeno saznanje je, u skladu sa dosadašnjim pozitivnim iskustvima iz istraživačke prakse Instituta, inspirisalo, iniciralo i podstaklo izradu tipskog projekta, kao mogućeg modela za istraživanje holokausta, genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u međunarodnim razmjerama, a na osnovu čega Institut već realizuje naučna empirijska istraživanja. Istovremeno, Institut je, na osnovu brojnih originalnih, izvornih, vjerodostojnih, pouzdanih i relevantnih dokumenata, formirao bazu podataka koju koristi u svim vrstama i tipovima naučnih istraživanja.

Institut je do sada ostvario saradnju sa brojnim značajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida. Posebno ističemo sporazume o saradnji s univerzitetima North Caroline u Šarloti i Rutgers u Nju Džerziju (u Sjedinjenim Američkim Državama); saradnju sa Međunarodnom asocijacijom istraživača genocida, Muzejom memorijala holokausta Sjedinjenih Američkih Država i drugim.

Dosadašnja iskustva i saznanja Instituta u oblasti istraživanja holokausta, genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava predstavljaju relevantnu osnovu za profiliranje i usmjeravanje svih istraživačkih, a time i obrazovnih projekata Instituta u bližoj i daljnjoj budućnosti i ukupnoj naučnoj aktivnosti. Posebnu pažnju Institut će posvetiti obrazovanju, usavršavanju i razvoju mladih istraživača u oblasti istraživanja holokausta, genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

S dubokim poštovanjem,
Prof. dr. Smail Čekić
D i r e k t o r
Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti
i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu

Čitaj dalje o Prof. dr. Smail Čekić:



Akademska biografija     |     Pregled radova     |     Naučnoistraživački rad